DALMACIJA – HRVATSKA RUŽA SVJETOVA Sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji

Znanje o najstarijoj hrvatskoj regiji napokon je u jednim koricama, zasluga za enciklopedijsko izdanje knjige “Dalmacija – hrvatska ruža svjetova” pripada ponajprije, zbog tvrdoglavog veslanja po moru činjenica i podataka, priređivačima urednicima Marinu Kuzmiću i Anti Mekiniću, ujedno i izdavaču libra koji broji osam stotina stranica dalmatinskog sveznanja. Ne znaju mnogi; Dalmacija upravo slavi dvijetisućiti rođendan, kad ju je 10. godine nakon Krista utemeljio rimski car August, i ovakvo izdanje je svima koji se žele baviti njezinom prošlošću, sadašnjošću i budućnošću – ili samo žele znati sve o Dalmaciji, ili će je čitati iz ljubavi prema zavičaju – pravi zgoditak.

Privrženost zavičaju

– Napokon je netko morao sve to sabrati, približavanje Europi pravi je trenutak za to. Iako se o Dalmaciji, kao, sve zna, u stvari je bilo nemoguće ući u dubinu i širinu, u prošlost i sadašnjost drevne jadranske i dinarske regije koja je u pojedinim povijesnim razdobljima dopirala sve do Dunava. Nadživjeti vrijeme o kojem knjiga svjedoči, moguće je samo iz dišpeta, koji je zapravo samo druga riječ za privrženost zavičaju s kojim se svaki Dalmatinac poistovjećuje u toj mjeri da je pomalo neusmjesno sebe ili svoje voljeti izravnije.

Međutim, kako Dalmacija nije samo emocionalna, nego i povijesna, te nadasve kulturološka kategorija, tako ni ova knjiga nije samo prigodna posveta zavičaju. S druge strane, logično smo odabrali europsku obitelj kao zajednicu kojoj želimo pripadati, ali su, nažalost, višegodišnji pristupni pregovori Dalmaciju uglavnom sveli na hrvatsku dotu koju se uvelike krčmi već u zarukama.Ističe se cijena svemu što se do jučer, i to doslovno, branilo po cijenu života. Knjigu je stoga nužno razumjeti i kao memento baštinicima ove blagoslovljene zemlje kako bismo je sačuvali od iznude u korist pravičnije razmjene dobara i usluga na svim razinama – objašnjava Ante Mekinić, javnosti poznat i po antologijskom izdanju klapskih albuma “Pripovist o Dalmaciji”.

A da bi se probilo kroz “dalmatinsku enciklopediju” – koju je ispisivalo pedesetak uglednih autora u 260 tema; od klasičnih, poput podrobnog povijesnog pregleda, do jezikoslovlja, iseljeništva, znamenitih glava, glazbe, sporta, prirodnih fenomena, svetaca, običaja, spizavanja… – samo za površan pregled malo je tjedan dana, a iznenađenja čitatelju koji već posjeduje i više od prosječnog znanja u svojoj regiji, ima i prikoviše. Tako bismo je mogli i prikazati. Kroz sintagmu “jeste li znali…”.

Idemo je prolistati. U svjetskoj se literaturi spominje već u Ovidijevim “Epistolama ex Ponto”, koji 10. godine piše o “naručju brdovite Dalmacije”. Ipak, prvi su se Dalmatinci pojavili puno ranije; zasad su najstariji nalazi iz špilja na Braču, Korčuli i u Kaštelima, oko 25 tisuća godina prije Krista.

U Grapčevoj je špilji pronađen najstariji crtež lađe u Europi, star šest tisuća godina. Knjiga se naširoko bavi Ilirima, najstarijim poznatim povijesnim stanovnicima Dalmacije i plemenom Delmata po kojima je dobila ime.

Preko njihovih krvavih bitaka s Rimljanima, uspona gradova tijekom njihove vlasti, dolaska Slavena, stvaranja hrvatskoga kraljevstva upravo na ovom području, nadiranja Mongola, Turaka, Francuza, Austrijanaca, do aktualnih aktera političkog života u Hrvatskoj i njihova sudjelovanja u stvaranju i razaranju nesretnih ideja o dvije Jugoslavije, te Domovinskog rata.

Povijesni pregled prate okviri sa zanimljivim detaljima i više od tisuću ilustracija. Glagoljaštvo, čakavština, dalmatski jezik, latinitet, članci su koji otvaraju poglavlja o pismenosti, književnosti i novinarstvu.

Vojskovođe i ratnici

Slijedi pregled spomenika kulturne i umjetničke baštine, graditeljstva, zatim slikarstva, kiparstva i filma. Zanimljiv je dio koji se bavi dodirima Dalmacije i svjetskih država i kultura. Nakon čitanja poglavlja o znamenitim ljudima Dalmacije, koji su u nekoliko navrata bili i najmoćniji ljudi svoga svijeta, počevši od antičkih – Dioklecijana i zadnjeg zapadnorimskog cara Julija Neposa, najučenijih poput prevoditelja Biblija na latinski svetog Jeronima, čitave brigade svjetski poznatih filozofa, vojskovođa, pomoraca, izumitelja, romanopisaca, historičara, fizičara, umjetnika, skladatelja, genetičara, lirika, svako dalmatinsko srce ponosnije kucne!

Naravno, mnogo je radaka ispisano o vinogradarstvu, maslinarstvu, glazbi, nošnjama, prirodi, plemstvu, obiteljima, statutima, bratovštinama, a o svim temama raspravljaju neosporni znanstveni autoriteti dalmatinologije.

U libru je i pregršt neobičnih i egzotičnih, ali stručnih detalja, poput odgovora na pitanje kako je zapravo izgledao Dioklecijan, od čega se krojila ilirska kapa, kakva nevera je svetoga Franu zavezala u Dalmaciji, kako je Ivo Visin oplovio svijet, kada su dalmatinski boduli zagospodarili svjetskim ribarstvom, što je Dante pisao o našoj buri, odakle stećci, je li Diomed pokopan na Palagruži, kakav je zapravo dalmatinski mentalitet, zbog čega je najviše kamenih anđela nad Mediteranom…