DOK SU MALI ‘CEZARI’ U TRENDU, DALMACIJA NIJE NI BLIZU BRENDU!

DOK SU MALI ‘CEZARI’ U TRENDU, DALMACIJA NIJE NI BLIZU BRENDU!
Rating:

Ugledni britanski marketinški stručnjak Tony Hodges, prema pisanju Jutarnjeg lista od 4. siječnja 2014, svojim glavnim doprinosom hrvatskoj vinskoj industriji smatra preimenovanje/rebrendiranje naših glavnih vinskih regija u međunarodno prepoznatljive i razumljive brendove, pa tako vina iz Slavonije i Baranje na stranim tržištima promovira kao vina iz Podunavlja (jer, kako kaže, za Dunav mnogi znaju, dok Slavonija neupućenima može biti i Slovenija i Slovačka), vina šireg zagrebačkog vinogorja (Plešivica, Zagorje, Međimurje) promovira kao vina Bregovite Hrvatske, dok za vina s područja Istre i Dalmacije smatra da su samorazumljivog naziva/brenda.

Nasuprot tome, naši politički ‘brendmejkeri’ iz svojih sebičnih razloga Dalmaciju razdijeliše u nešto što nazvaše, sam Bog zna kako i zašto, Zadarsko-šibensko-kninsko-splitsko-dalmatinsko-dubrovačko-neretvanskom županijom, usprkos tome što je Dalmacija najstariji i u svijetu najugledniji hrvatski toponim čiju dvomilenijsku opstojnost, dakle njezin dvijetisućiti rođendan i imendan, upravo propustismo obilježiti (ako ni zbog čega drugog, onda barem zbog dobrobiti hrvatskog turizma)!

Štoviše, na sam spomen moguće ustavne regionalizacije Hrvatske, dvije rubne (od sveukupno četiri) dalmatinske županijske političke ‘elite’ brzopotezno se koncem 2013. unaprijed ‘odrekoše’ regije Dalmacije objavom politikanskih ‘deklaracija’ o vlastitoj nezavisnosti svjesni, valjda, činjenice da bi se cjelovita Dalmacija mogla napokon riješiti nebrojenih malih ‘Cezara’ kojima je draže (i unosnije) ‘u selu biti prvi, nego u gradu drugi’!

I zato, sve dok mali ‘Cezari’ budu u trendu, Dalmacija neće biti ni blizu brendu!

AM (7. siječnja 2014.)

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27