DVA MILENIJA DALMACIJE

DVA MILENIJA DALMACIJE

Zamisao o potrebi obilježavanja dva milenija Dalmacije nastala je u krugu autora monografije »Dalmacija – hrvatska ruža svjetova« među kojima su redom ugledni znanstvenici, književnici, novinari te priređivači spomenute monografije, u čije ime je potpisnik ovih redaka Vladi Republike Hrvatske u ožujku 2009. uputio otvoreno pismo koje je, nažalost, ostalo bez odgovora, pa je tako još jedna prigoda za svojevrsnu renesansu Dalmacije otišla u nepovrat. No barem je pismo otrgnuto zaboravu i čeka one kojima je do Dalmacije više stalo.

Otvoreno pismo Vladi RH

Dva milenija Dalmacije – veliko kulturno slavlje s povodom

Piše: Ante Mekinić

 

Prema dostupnim povijesnim izvorima prvi rimski car August je 10. godine nove ere cijepanjem Ilirika utemeljio Dalmaciju (Dalmatia) kao veliku rimsku pokrajinu koju u svojim Pismima s Ponta (Epistulae ex Ponto) između 10. i 13. godine po Kristu spominje i slavni pjesnik toga doba Publije Ovidije Nazon, pa stoga Saboru i Vladi Republike Hrvatske razložno upućujemo inicijativu da u povodu dvije tisuće godina od prvog spomena ove hrvatske regije kao geografske, pa onda i kulturološke činjenice, proglasi desetljeće Dalmacije kako bi se na dostojanstven i društveno koristan način obilježila dvomilenijska opstojnost dalmatinskog identiteta, od rimske provincije do hrvatske regije, s ciljem duhovnog, kulturnog i gospodarskog preporoda Dalmacije na dobrobit Hrvatske u cjelini.

Desetljeće promišljenog i sustavnog podsjećanja na ovaj uistinu svjetski relevantan jubilej dugoročno je izvrsna investicija, napose u turizmu u kojega su više no ikada uprte svekolike hrvatske (antirecesijske) oči i nadanja, ali i u nizu drugih gospodarskih djelatnosti oslonjenih na sveukupne resurse dalmatinskog podneblja o čijem potencijalu vjerodostojno svjedoči nedavno objavljena monografija ugledne skupine autora Dalmacija – hrvatska ruža svjetova (CROMA Co. – Split, 2011.) i koja, kao svojevrsna vizit-karta ovog projekta, nepobitnu svjetskost Dalmacije u prošlosti suprotstavlja onome što Dalmacija danas nije, a mogla bi biti.

Dalmacija kao kolijevka hrvatske kulture i hrvatske države te ključna sastavnica hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta, savršen je primjer autentičnog hrvatstva kojega utemeljuju njegove regionalne posebnosti, pa ovaj projekt ističemo i kao potporu Vladinoj politici regionalizacije naročito dobrodošlu u kontekstu skorašnjeg pristupa Hrvatske Europskoj uniji i drugim međunarodnim projektima kojima ćemo kao zajednica i pojedinačno pristupati u nadolazećem razdoblju.

Zbog svega navedenog, predloženo rođendansko-imendansko slavlje pod nazivom Dva milenija Dalmacije potencijalno je najozbiljniji kulturološko-gospodarski projekt u dalmatinskoj povijesti jer bi desetljeće ekonomske neizvjesnosti pred nama mogao pretvoriti u poligon za jačanje kulturnog, znanstvenog, gospodarskog i turističkog potencijala Dalmacije. Stoga je višestruko razložno obilježiti ovaj rijedak jubilej – štoviše, zatražiti od UNESCO-a da ga uvrsti u Listu velikih obljetnica – što bi sličnim povodima u budućnosti kao primjer mogle slijediti i druge hrvatske regije.

Zato pozivamo Sabor i Vladu Republike Hrvatske, sva nadležna državna tijela, institucije i ustanove te sve dalmatinske županije, gradove i općine, kao i druge zainteresirane subjekte i pojedince, da podrže ovu inicijativu kako bi sebi i drugima dokazali da ‘još u svići jema uja’. Jer, ako je Dalmacija u prošlosti uspješno iznjedrila Hrvatsku, nema nikakve sumnje da ona danas i u budućnosti može biti i njezin prozor u svijet – i to ne samo zbog prsta umočenog u more!

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27