GRBOVI I ZASTAVE DALMACIJE – Inoslav Bešker

GRBOVI I ZASTAVE DALMACIJE – Inoslav Bešker

Grb Dalmacije čine tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički: leopardi) na modrom polju, a zastavu dva vodoravno položena polja, gornje žuto, donje modro

Iz knjige Dalmacija – hrvatska ruža svjetova, CROMA Co. – Stobreč, 2011. (str. 106)

 

Grb Dalmacije čine tri zlatne okrunjene lavlje glave (heraldički: leopardi) na modrom polju. Tim se grbom anžuvinska dinastija koristila od početka XIV. stoljeća kao jedinim službenim za područje Dalmacije i Hrvatske (u početku su lavlje glave bile okrenute ulijevo, srebrne na crvenu štitu). Pošto je kralj godine 1409. prodao Dalmaciju Mletačkoj Republici, i dalmatinski grb se našao u mletačkom posjedu, ali je ipak, sve do 1525., ostao kao isključivi grbovni predstavnik neke hrvatske zemlje na službenim amblemima (pečatima i novcu) ugarskih i hrvatskih suverena. Za habsburške dinastije, koja je Dalmacijom vladala od 1797. do 1918. (s jednim prekidom), dalmatinski grb je korišten za Kraljevinu Dalmaciju, a nalazio se i u gornjem lijevom polju grba Trojedne Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije (u čijem sastavu Dalmacija faktički nije bila).

Dubrovniku je kralj Lajos (Ludovik) I. potvrdio 1358. već postojeći grb: osam naizmjeničnih crvenih i srebrnih vodoravnih greda; kasnije su grede bile crvene i modre.

Ostatak Hrvatske (dijelom i na teritoriju sadašnje Dalmacije) koristio se od početka XVI. stoljeća novim grbom, koji su činili naizmjenični crveni i srebrni kvadrati (šahovnica), najčešće pet po pet (ali i četiri po četiri, a na pečatu izbora Ferdinanda Habsburškoga 1527. osam po osam). Taj grb je u XIX. stoljeću stekao status narodnoga grba Hrvata.

Grbovi Dubrovnika i Dalmacije uklopljeni su u grb Republike Hrvatske, u »krunu« iznad štita sa šahovnicom, na drugo, odnosno treće mjesto.

Zastava Dalmacije sadrži boje s njezina grba, kako je bilo uobičajeno: čine je dva vodoravno položena polja, gornje žuto, donje modro. U pojedinim prilikama (npr. pri krunidbi Franje Josipa I.) korištena je žuto-modra zastava u čijoj sredini je bio grb Dalmacije, a nad njim zlatna kraljevska kruna.

Nacionalna zastava Hrvatske, crveno-bijelo-modra, sastavljena je 1848. samo od boja Hrvatske i Slavonije. U njezino središte je 1991. apliciran grb Republike Hrvatske (štit s hrvatskom šahovnicom, te »kruna« s peterim historijskim grbovima, gdje su dubrovački i dalmatinski zajedno s dvama slavonskima, te istarskim).

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27