HAJDUCI NA KRŠTENJU – Mario Garber

HAJDUCI NA KRŠTENJU – Mario Garber

Iz knjige Hajduk u sto i jednoj priči, CROMA Co. – Stobreč, 2011. (str. 7)

Hajduk je u prvoj godini svog postojanja odigrao četiri utakmice; osim s Calciom, još tri s momčadima britanskih i austrijskih ratnih brodova. Jednu je dobio, dvije izgubio. Zadnju utakmicu te godine igrao je protiv momčadi s austrijskog broda “Zrinyi” u luci. Bilo je to i prvi nastup Luke Kaliterne. Ime Hajduka već je postalo popularno, a kako je uopće Hajduk kršten, najbolje je u ta doba zapamtio prof. Josip Barač. Onako kako su se intelektualci sastajali u “Fleka” u Pragu, tako je i Split imao svoju kavanu kao stjecište svih viđenijih Splićana, posebno naprednih i utjecajnih.

Na Pjaci je u kavani “Troccoli”, današnjem restoranu hotela “Central”, posebno mjesto zauzimao ‘stol mudraca’ gdje su se obično sastajali Fabjan Kaliterna i njegovo društvo. Pa kad se raspravljalo o bilo čemu važnom i vezanom za sudbinu nogometa u Splitu, onda su najznačajnije odluke padale upravo u dogovorima za tim stolom.

Dugo se razmišljalo koje ime dati nogometnom klubu. Isprva su predlagana imena planina u okolici Splita. Pokušavalo se time već unaprijed Hajduku dati neki dominantni značaj. U kombinacijama su bila imena Marjan, Kozjak, Mosor, Velebit, a zbog Klisa i Uskok, no vrlo blizu bilo je i ime Borac. Ali, kad su praški studenti jednoga dana upali profesoru Baraču u njegov gimnazijski kabinet jer se netko od njih sjetio da nitko klubu bolje od njega ne može dati ime naglašeno nacionalne orijentacije, profešur Barač ostao je iznenađen, gotovo preplašen.

»Upali ste mi kao hajduci«, bilo je prvo što im je rekao. I odmah mu je sinulo da je to ujedno i najprikladnije ime za budući nogometni klub.

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27