IGRE POSTOLJA

IGRE POSTOLJA

HRT, dakle, i Hrvatska televizija i HR Radio Split u vijesti pod naslovom „Novi spomenik Antunu Mihanoviću u Omišu na Prikom“ informiraju javnost da je 18. lipnja 2016. „na zelenom otoku na Priku u Omišu svečano otkriven brončani spomenik Antunu pl. Mihanoviću, autoru teksta hrvatske himne ‘Lijepa naša domovino’, hrvatskom piscu i političaru.“ U istoj vijesti podsjećaju da je „riječ o novom odljevu 2 metra velikog spomenika Mihanoviću koji je bio postavljen na Dan neovisnosti 8. listopada 2004. u poljičkom zavičaju pjesnikovih predaka, na brdu Gradac uz prometnicu u Gatima, ali je ukraden i netragom nestao u noći 30. kolovoza 2006. godine.“

Osim pravopisne pogreške u samome naslovu (spomenik je mogao biti postavljen samo na Priku, a nikako na Prikom), tekst završava još većom faktografskom pogreškom jer Poljica, nažalost, nisu „zavičaj pjesnikovih predaka“ što potvrđuje i puno plemićko ime ovog hrvatskog književnika i pravnika kojim je i potpisivao svoja djela – Antun Mihanović od Petropolja (zar bi netko plemenita roda prešutio ili pogrešno naveo svoje podrijetlo?!).

Stoga bi oni koji se upinju dokazati poljičko podrijetlo Antuna pl. Mihanovića trebali zamoliti povjesničare da istraže eventualne, u povijesti zasad nepoznate migracije Poljičana na sjever Hrvatske u 18. stoljeću i ranije. Pri tome neka imaju na umu da isto prezime ne znači nužno i isti rod, što je nebrojeno puta ponovio vrsni antroponimičar poljičkih korijena Mario Nepo Kuzmanić, kao i činjenicu da su zbog nepostojećeg glasa ‘h’ u onodobnim Poljicima i u Splitu (primjerice, nije Hajduk nego Ajduk) preteče Mihanovića bili Mijanovići.

Ove spoznaje daju i sasvim novi kontekst (nama) Poljičanima posebno neprijatnom podsjetniku na neslavno otuđenje spomenika Antunu pl. Mihanoviću „na brdu Gradac uz prometnicu u Gatima“ jer je nezamislivo da bi Poljičani, poznati po svome senzibilitetu za pravo i pravičnost i još većem ponosu na svoje pređe, dopustili da spomenik jednom slavnom poljičkom sinu tek tako „netragom“ nestane.

Utoliko nam je draže da je spomenik tekstopiscu hrvatske himne iznova postavljen (ostaje, doduše, nejasno zašto baš na Priku?), no barem se nadamo da je na postolju (postamentu) ostalo dovoljno mjesta i za njenog skladatelja Josipa Runjanina jer nacionalna himna to i zaslužuje.

1 Komentar

Dodaj komentar

Vaša e-mail adresa nije upisana. Upišite polja označena *

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27