OPROSTI IM, GOSPODINE, ŠTO SU DALMATINCI!

OPROSTI IM, GOSPODINE, ŠTO SU DALMATINCI!
Rating:

U povodu teksta Damira Petranovića Naši u Zagrebu objavljenog u ‘Forumu’ od 3. veljače 2014. koji u podnaslovu ističe, citiram, »Zbog kolosalne sramote koju je Dalmaciji napravio Ivo Sanader, u južnim dijelovima Hrvatske najradije bi da predsjednik opet bude neki Zagorac«, pa analogno tome zaključuje, još jedan citat: »Dalmacija kao carstvo lopovluka sa stilom ima još puno za ponuditi nakon Sanadera i Vidoševića.«, priznajem kako mi se sve češće događa da me neki moji prijatelji zajebaju, imajući valjda na umu moju infišanost u Dalmaciju, tako što mi pod nos turaju slične teze i grijehe spomenutih ‘zemljaka’ suvremenika.

Nominalno, dakle na strogo formalnoj razini, moglo bi se reći da su kritike i prigovori, nažalost, opravdani, napose zbog činjenice da višak Dalmatinaca u vrhu državne političke vlasti koincidira s posvemašnjom nebrigom za Dalmaciju (što, vjerujem, ne treba napose elaborirati), zbog čega bi se svaki istinski Dalmatinac doista morao osjećati i potištenim i posramljenim.

Međutim, pitam ja vas gospodo nedalmatinska, kako preuzeti na sebe ‘odgovornost’ za ljude koji su (bili) tamo gdje jesu ne zato što su (bili) vrli Dalmatinci, nego upravo zato što to nisu (bili) – pa ste im baš zbog toga, moguće baš i vi osobno, sve ove godine da(va)li svoj glas!? Naime, i jedni i drugi vinuli se se politički visoko ne zato što su branili boje ‘svoje’ (a još manje moje!) Dalmacije, nego prvenstveno zato što su, pored svega ostalog što nas razlikuje, bili (i ostali) vrli protagonisti politike koja Dalmaciju (kao ni druge hrvatske regije) ne ferma ‘ni dva posto’!

Naravno, u demokratskom društvu kao što je hrvatsko, svačija, pa i njihova politička uvjerenja i stajališta, legitimna su i legalna, no što se Dalmacije tiče, pa tako i moje ‘sukrivnje’ za njihova (ne)djela, parafrazirajući sv. Jeru mogu samo zavapiti: Oprosti im, Gospodine, što su (makar i formalno) Dalmatinci!

AM (15. siječnja 2014.)

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27