PROMIŠLJANJE ZA RAZMIŠLJANJE

PROMIŠLJANJE ZA RAZMIŠLJANJE

U ono malo medijskih objava posvećenih jubilarnom 50. FDK Omiš, koje se uglavnom svode na prijepis hodograma te protokolarno nabrajanje uzvanika i uglednika, obično se na samome kraju tek usputno spomenu klape i to samo one koje se domognu kakve nagrade. O glazbenoj recenziji svih klapa sudionica možemo samo sanjati jer novinarstvo te vrste kod nas gotovo da više i ne postoji. Iznimka koja potvrđuje navedeno djelomično je tek osvrt Ive Mikuličina u SD od 26. srpnja ove godine, no mi nešto stariji pamtimo i bolja ‘medijska’ vremena.

Pa dok ne dočekamo pravu stručnu recenziju festivalskog nastupa klapa, ali i samog događaja sa organizacijskog i programskog stajališta, osvrnuo bih se ovom prilikom na svrhovitost postojećeg sustava ocjenjivanja numeričkim bodovanjem od 1 do 10 (u praksi je to najčešće u rasponu od 8 do 9,5) čiji vrhunac je poprilično apstraktno cijepanje boda na njegove desete dijelove bez riječi obrazloženja. Za primjer navodim završnu večer muških klapa u kojoj je, prema prosudbi Stručnog ocjenjivačkog povjerenstva, bodovna razlika između prvonagrađene klape Vinčace (47,9 bodova) i drugoplasirane Contre (47,7 bodova) tek 0,2 boda, dok je razlika između trećeplasirane klape Mriža (47,2 boda) i četvrtoplasiranog Šufita (46,9 bodova) ‘obilatih’ 0,3 boda.

Kako mi nije namjera dovoditi u pitanje ovogodišnji epilog raspodjele nagrada koje ‘dodjeljuje’ žiri, a još manje stručnost i namjere omiških klapskih sudaca nego, ponavljam, ukazati na apsurdnost ovako apstraktnog valoriziranja najboljih, pitam se i pitam vas kakav nauk klape i njihovi glazbeni voditelji mogu steći iščitavanjem ovih suhoparnih numeričkih vrijednosti? O nama laicima suvišno je i govoriti. (Usput, koristim priliku pohvaliti inovativno glasovanje publike SMS-porukama, premda je izostao podatak koliko je nazočnih u postotku ili u apsolutnom iznosu glasovalo.)

Svako ozbiljno natjecanje temelji se na stručnoj, pravičnoj, transparentnoj, logičnoj i poučnoj valorizaciji sudionika odnosno njihova nastupa i učinka. Omiškom, koje to svakako jest, nedostaju po mom skromnom mišljenju, dvije posljednje spomenute komponente. Tko misli drugačije, molim neka objasni na što se konkretno odnosi spomenuta bodovna razlika od 0,2 ili 0,3 svejedno. Ako je već stručnom uhu i oku vidljiva, podizanju opće klapske kulture koristila bi spoznaja o tome, a napose javno i svima dostupno pisano obrazloženje svakog pojedinog nastupa strukturirano po elementima ocjenjivanja. Na taj način izbjegli bi se mnogi nesporazumi i prigovori, educirala bi se klapska publika, dok bi klape i njihovi glazbeni voditelji ponajviše profitirali jer bi dobili stručnu valorizaciju i evaluaciju svoga rada, ali i nužne smjernice za budućnost.

Polazeći od činjenice da svrha FDK Omiš nije (samo) natjecanje i bodovanje samo po sebi nego, primarno, očuvanje i unapređivanje ove vrste naše glazbene baštine, stručna valorizacija učinka svake pojedine klape ima i još jednu važnu ulogu u tom procesu jer izborom najboljih Festival šalje poruku klapskoj javnosti kakvu klapu i kakvu klapsku pjesmu preferira u budućnosti. U tom smislu ishod ovogodišnjeg jubilarnog 50. muškog klapskog finala u najmanju ruku je zbunjujući jer nameće dilemu što su, zapravo, klapa i klapska pisma po mjeri Omiša?

I dok je manje-više razvidno što je to ‘prava’ klapska pisma (iako pojedini dijelovi koncertnog programa u retrospektivnoj večeri Svečanog otvorenja unose zabunu), ostaje nejasno da li su ‘prave’ klape one čije članove prvenstveno povezuje prijateljstvo i ljubav prema klapskoj pismi (Vinčace) ili su to klape čije članove prije svega udružuju komercijalni motivi (Contra). Legitimno je, naravno, i jedno i drugo, no vrijedilo bi znati koliko je danas, uopće, ‘pravih’ klapa u smislu tradicionalnog poimanja klapskoga?

Vjerodostojne odgovore na postavljena pitanja zasad nam može ponuditi samo mašta. I zato, zamislimo na trenutak da Festival u svojim propozicijama uvjetuje klapama nastup na omiškoj pjaceti izvođenjem po jedne izvorne i skladane pjesme koje bi u posljednji trenutak ‘izabrao’ festivalski bubanj s popisa od dva puta po deset naslova što ga je svaka klapa prethodno skrojila po svojoj mjeri, a Festival verificirao. Osim što bi se ovim uvjetom eliminirale iz konkurencije ad hoc klape, spriječilo bi se i da tek dvije dobro uvježbane pjesme (pojedinim klapama možda i jedine te vrste na repertoaru), za 0,2 ili 0,3 boda trenutačno ispjevane bolje od drugih, budu dovoljne za godišnju titulu najboljeg u klapskome svijetu. Time bi se ispravila postojeća nepravda prema istinskim klapama koje godinama samozatajno i mukotrpno baštine autentičan i autohton klapski repertoar za koji nikad i ni od koga neće dobiti ni slavu ni novac, pa bi tako barem u Omišu bile – na svome svoj.

A kako omiški Festival svoju dugovječnost duguje baš ovakvim klapama, tako Festivalskom vijeću, novoizabranom direktoru, naslijeđenom umjetničkom ravnatelju i klapskoj javnosti, naravno, ovo svoje promišljanje nudim na razmišljanje.

Ante Mekinić

Dodaj komentar

Vaša e-mail adresa nije upisana. Upišite polja označena *

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27