PRVA MOMČAD, PRVI STRIJELAC ŠIME RAUNIG – Mario Garber

Iz knjige Hajduk u sto i jednoj priči, CROMA Co. – Stobreč, 2011. (str. 20)

Pamti se ta prva legendarna momčad: Josip Buchberger, Josip Namar, Vilibald Zuppa, Branko Murat, Ermenegild Rosseg, Ivan Fakač Tudor, Anton Leway, Božidar Šitić, Božo Nedoklan, Šime Raunig, Božo Budar.

Šime Raunig je povijesni prvi strijelac – povijesnog prvog pogotka. Dok je Raunig govorio da je gol postigao unutarnjim felšom, mnogi svjedoci susreta zapamtili su da je prvi Hajdukov gol postignut koljenom.

Tako je legendarni Plac od vojničkog pretvoren u nogometno vježbalište. Taj prostor zvan Krajeva njiva postao je sportskim poligonom kad je Komandantura grada odobrila da se bijelim vapnom označe linije igrališta i iskopaju četiri rupe za štange… Tadašnje igralište bilo je pokriveno šljakom i postavljeno u smjeru istok-zapad, pa su tako postavljene i prve branke sa štangama (stativama), koje su bile obojane u crveno-bijelo. Igrači u to vrijeme nastupaju u dugim hlačicama, a poneki i s kapicom na glavi.

Prva utakmica protiv Calcia odigrana je već 11. lipnja te godine. Ulaz je, kako donosi list Sloboda, bio besplatan, a Hajduk je slavio veliku pobjedu nad mjesnim rivalom, i to od 9:0. Pišu novine da je to bio »sjajni ispadak«, kojim Hajduk može bit zadovoljan, te da je veliki događaj došlo vidjeti toliko svijeta da nešto slično u gradu dotad još nije viđeno, pa se može samo pretpostavljati da je utakmicu gledalo dvije do tri tisuće ljudi.

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27