S MARJANA SE (NE) VIDI DALMACIJA!

U povodu bitke za domaćinstvo Europskog prvenstva u nogometu 2020., tradicionalno nogometno rivalstvo Splita i Zagreba, kako izvještavaju neki mediji, sve više nadilazi sportske okvire prerastajući u pravi ‘rat’ u kojem se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uzda u Hrvatski nogometni savez i predsjednika Davora Šukera, a splitski poteštat Ivo Baldasar u stranačku vertikalu i političku pripadnost vladajućem SDP-u te resornog ministra Željka Jovanovića.

I dok Milan Bandić u ovoj stvari lobira na pravoj adresi, oslanjajući se na metropolitansku snagu i moć grada koji u mnogočemu uistinu predstavlja pola Hrvatske, oči Ive Baldasara sežu tek do Banskih dvora s prizivom na doista impresivnu sportsku biografiju grada pod Marjanom.

Međutim, za pobjedu u ovom, formalno sportskom, a zapravo financijskom nadmetanju čiji stvarni cilj je profit i svekoliki prestiž, Split bi morao personificirati Dalmaciju kao regiju sportski zaslužniju i gospodarski zahvalniju od drugih zato što bi Hrvatskoj sve uloženo višestruko i brže vratila.

No, za postizanje nogometnog domaćinstva i drugih sličnih ciljeva nije nam potrebna politizacija slučaja, a još manje ‘rat’ sa Zagrebom, već je nužna metropolizacija Splita koji će zajedno sa Zadrom, Šibenikom i Dubrovnikom, nesebično i složno, braniti boje i interese jedne i jedine nam Dalmacije. I zato bi razumnije bilo, čak i neovisno o konačnom izboru domaćina EURA 2020, kad bi splitski poteštat pozvao na suradnju ponajprije svoje dalmatinske kolege, pri čemu bi svi oni zajedno morali imati na umu da nijedan turist koji kroči na stadion u Poljudu neće propustiti priliku obići i druge dalmatinske bisere!

AM (11. siječnja 2014.)

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27