VIJESTI S MARSA

VIJESTI S MARSA

Iščitavajući prilog objavljen u SD od 30. prosinca 2015. pod naslovom ‘Novi Dalmatinci u Saboru’, neupućen čitatelj razložno bi pomislio da se početni dio naslovne sintagme odnosi na novu političku kategoriju regionalnih saborskih izabranika iz Dalmacije tipa ‘novi ids-ovci’, ‘hdssb-ovci’ itd. u Saboru. No kako znamo da Dalmacija, i to svojom krivnjom isključivo, nije politička kategorija (poput Istre ili Slavonije npr.), ostaje nejasno na što ili na koga se misli kad se kaže ‘novi Dalmatinci’ u Saboru!? Da li je riječ o Dalmatincima podrijetlom, prebivalištem, etničkim, kulturološkim ili nekim trećim opredjeljenjem i ako jest, zašto je to u konkretnom slučaju uopće važno? Naime, jednako se istim povodom u Saboru pojavljuju i neki novi zastupnici iz drugih dijelova Lijepe naše. Zar je to vijest?!

Zato bi točnije bilo spomenuti prilog nasloviti sa ‘Novi saborski zastupnici iz Dalmacije’ ili još preciznije ‘Novi sdp-ovci/hdz-ovci/ most-ovci itd. iz Dalmacije u Saboru’… koji će tamo braniti boje svojih partija, ali nažalost, ne i Dalmacije.

U tom smislu podjednako je deplasiran i članak objavljen već sutradan u SD pod naslovom ‘Kotromanović je obmanuo Dalmaciju’. Naime, dotični je kao izabrani saborski zastupnik na listi SDP-a odnosno koalicije Hrvatska raste mogao eventualno obmanuti tek one birače s područja 10. izborne jedinice koji su njemu i njegovoj političkoj opciji dali svoj glas, a Dalmaciju nikako i to naprosto iz razloga što ga Dalmacija nije ni birala!

I zato bi umjesto ovih spomenutih ‘vijesti s Marsa’, umjesnije bilo da se vodeći dnevni list u Dalmaciji napokon pozabavi pitanjem zašto su interesi Dalmacije tako rijetka tema saborskih zasjedanja usprkos nebrojenim (čast iznimkama!) ‘Dalmatincima’ u Saboru.

ee.jpg

“Promocija knjige Svjedok vremena umirovljenog ravnatelja Zavoda za urbanizam Draška Bižace bila je prilika da se na jednom mjestu vide urbanisti i arhitekti iz vremena kad je planiranje grada pridonosilo skladnijem razvoju Splita.”

Sandi Vidulić, novinar "Slobodne Dalmacije"
slaven-bilic.jpg

„Garberova knjiga Hajduk u sto i jednoj priči čini me još ponosnijim što sam i osobno kaplja vrimena u Hajdukovoj vječnosti.“

Slaven Bilić, bivši igrač i trener Hajduka
zdravko-reic.png

Hajduk u sto i jednoj priči je najbolja knjiga o Hajduku dosad!“

Zdravko Reić, novinar
ivo-josipovic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je velika i važna knjiga jer Dalmaciju predstavlja kao dio naše suvremenosti, ali i kolijevku civilizacije te prostor koji i danas za Hrvatsku ima veliki značaj.“

dr. sc. Ivo Josipović, bivši Predsjednik RH
mladen-krnic.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je Dalmaciji pravi pravcati spomenik od slova.“

Mladen Krnić, novinar
damir-sarac.jpg

Dalmacija – hrvatska ruža svjetova sadrži sve što ste oduvijek željeli znati o našoj najstarijoj regiji.“

Damir Šarac, novinar
boris-skvorc.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova obrađuje Dalmaciju stilski i metodološki vrlo različito ovisno o autoru, temi i tipu teksta, pa se može otvoriti bilo gdje, a da se čitatelj u nju uživi i krene u avanturu čitanja.“

prof. dr. sc. Boris Škvorc, recenzent izdanja
ivana-dujmovic.jpg

Splićani – obitelji i prezimena libar je splitskog ponosa i slave.“

Ivana Dujmović, novinarka
nenad-camby.jpg

„Kuzmanićev libar Splićani – obitelji i prezimena izvrstan je prikaz povijesti Splita u tadašnjem vremenu i prostoru.“

akademik Nenad Camby
ivana-prijatelj-pavicic.jpg

„Knjiga Dalmacija – hrvatska ruža svjetova je svojevrsni veliki opći dalmatinski antologijski leksikon – sinteza o Dalmaciji kakve do sad nije bilo i koju bi morala imati svaka obitelj, napose dalmatinska.”

prof. dr. sc. Ivana Prijatelj-Pavičić, recenzentica izdanja
Jerko-Bezic.jpg

Pripovid o Dalmaciji veliki je pothvat, opsežan i raznolik doprinos glazbenoj kulturi Dalmacije ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj kulturi i umjetnosti.“

akademik Jerko Bezić, etnomuzikolog i recenzent izdanja
iva-korbler.jpg

Pripovid o Dalmaciji je savršen proizvod za europsku promociju Hrvatske.“

tomislav-ladan.gif

Jezikomjer će pomoći mnogima, ali najviše onima koji žele da im se pomogne. Knjiga podsjeća na kutiju s blagom, pa je tako treba i tretirati.“

tijana-pavlicek.jpg

Jezikomjer je rješenje za svakoga, bez obzira jeste li učenik ili profesor, ili građanin koji samo želi znati najvažnije stvari o svome jeziku.“

prof. Tijana Pavliček, knjižničarka
Telefon: +385 (0)21 325 425
Fax: +385 (0)21 326 425
21311 Stobreč, Hrvatska
Stepinčeva 27